1. UVOD
Nadzorno upravljački sistemi (NUS) u javnoj vodoopskrbnoj mreži potreba je suvremenog doba.
Nova tehnološka rešenja u vidu mjernih osjetnika, komunikacijskih mogućnosti, opreme za prikupljanje, obradu, pohranu, analizu i prezentaciju velikog broja podataka omogućuju da uz prihvatljiv trošak nadzor i upravljanje javnom komunalnom infrastrukturom bude pod trajnim nadzorom. Mogućnost daljinskog nadzora i upravljanja u realnom vremenu povećava sigurnost sisteme u smjeru kontinuirane, kvalitetne i nesmetane opskrbe pitkom vodom u vodoopskrbnim sistemima. Također, kvalitetno upravljanje i korištenje NUS-a dovodi do ranog otkrivanja gubitaka u vodoopskrbi, a čemu se u posljednje vrijeme pridaje značajna pažnja.
Daljinski nadzor i upravljanje izvorištem od izuzetne je važnosti za sigurnost i kvalitetu opskrbe stanovništva pitkom vodom. Sa aspekta sigurnosti važno je imati pravovremenu i točnu informaciju o ispravnom radu izvorišta, o kvaliteti vode, kao i o utjecaju izvorišta na okoliš.
2. SISTEMI ZA DALJINSKI NADZOR I UPARAVLJANJE
Daljinski nadzori upravljanje vodoopskrbnim sustavom realizira se daljinskom stanicom VEMOGS-DS i nezavisnim sustavom napajanja, te mjernom i upravljačkom opremom. Prijenos podataka odvija se preko GSM/GPRS mobilne mreže.
Sistem se napaja iz samostalnog fotonaponskog sustava i baterija namijenjenih za stacionarne sisteme.
Djelovanje cjelokupnog sistema zadano je sistemskim parametrima. Parametre je zbog boljeg djelovanja sistema moguće mijenjati. Parametre sistema može mijenjati ovlašteno osoblje proizvođača opreme i(ili) vlasnika mreže.
Daljinska stanica VEMOGS-DS ima primarnu funkciju prikupljanja, obrade i slanja podataka preko komunikacije GSM / GPRS.
Uz procesne podatke, daljinska stanica prikuplja i prenosi podatke o naponu baterije. Daljinska stanica ima i upravljačku funkciju, te je moguće daljinski, preko korisničkog sučelja upravljati ventilima ili ostalim upravljačkim elementima.
VEMOGS – daljinska stanica je sposobna samostalno pokrenuti sistem nakon prekida napajanja ili prekida komunikacije sa GSM mrežom, bez obzira koji je uzrok izazivanja prekida. Također GSM komunikacija projektirana je na način da minimalno troši komunikacijske kanale i time utječe na snižavanje troška za komunikacju.
Daljinska stanica je energetski sastavljena tako da ima minimalnu potrošnju energije uz prijenos podataka na web server. Takva konstrukcija u fazi projektiranja daje mogućnost primijeniti manje fotonaponske module i manje baterije u slučaju da ne postoji mogućnost napajanja iz fiksne elektro mreže.
Svi podaci mogu se pregledavati putem računala povezanog na web ili putem pametnog telefona ili drugih smart uređaja. Za pristup podacima potrebno je imati korisničku lozinku.
3. PRIMJER IZ PRAKSE
Vodovod u Lipovljanima spada u male vodovode, ali u cilju smanjenja gubitaka i potpunog nadzora nad sustavom počeli su s uvođenjem daljinskog nadzora i upravljanja. Radi lakšeg financiranja sistem uvode po fazama. Tako su u prvoj fazi obuhvatili četiri mjerna mjesta, a u slijedećoj je planirano još dva i tako redom.
Prilikom uvođenja većina okna su postojeće, a neka se grade i nova. U svako dosada instalirano okno instaliran je automatski redukcijski ventil i dvostruki vodomjer. Uz vodovodnu opremu instalirana je i oprema za daljinski nadzor i upravljanje.
Dvostruki vodomjer ima veliko i malo brojilo radi što preciznijeg bilježenja protoka, s obzirom na velike oscilacije dan-noć. Impulsi iz brojila spojeni su na VEMOGS daljinsku stanicu. Stanica bilježi protok kao zasebni podatak velikog i malog vodomjera i izračunava zbirni podatak o protoku.
Regulacijski ventili instalirani su s prvenstvenom namjerom da snizuju tla u cjevovodu u normalne granice, jer zbog odstupanju u visini tla dolazi do pojave previsokog tlaka u pojedinim dijelovima cjevovoda. Regulacijski ventili regulaciju rade potpuno autonomno preko hidrauličkog sistema na ventilu. Također regulacijski ventili opremljeni su elektromagnetskim upravljačkim ventilima za funkciju daljinskog otvaranja i zatvaranja ventila.
Za kontrolu ispravnog rada sistema instalirani su i mjerači tlaka.
Cijeli sistem može se promatrati u geografskom prikazu.
A također i u prikazu na skalama.
Također je moguće pregledavati arhivu podataka.
A, moguće je i podatke exportirati na svoje računalo u excel formatu.
Također je u svako okno instaliran i indikator prisutnosti vode u oknu. Takav signal javlja se kao alarmni signal na aplikaciji. Pojava vode u oknu može biti uzrokovano doticanjem vode izvana (u slučaju da je okno loše izvedeno) ili nekim propuštanjima na spojnim i mjernim elementima sistema.
Jedan komplet mjerne opreme je instaliran i na izvorištu kako bi se pratila i količina ulaza vode u sistem, te rad pumpi i ostale opreme u sistemu.
Sistem instaliran na izvorištu opremljen je i senzorom pokreta, te detektira ulazak u crpnu stanicu. Kontrola ulaza u crpnu stanicu važna je zbog zaštite izvorišta od neovlaštenog ulaza.
U narednoj fazi na izvorištu će se instalirati i sonde za kontrolu kvalitete vode oko izvorišta, čime će se pravovremeno alarmirati o mogućem zagađenju sistema.